SINIŠA MALI ODGOVORIO ĆULIBRKU: Nisi otkrio rupu u budžetu, nego u sopstvenoj računici! Srbija je na polovini evropskog proseka, uz investicije od 7% BDP-a
Dodajte Kurir u vaš Google izborMinistar finansija Siniša Mali oštro je odgovorio na tvrdnje novinara Milana Ćulibrka da Srbija ima "najveći minus u istoriji", poručivši da se ne radi o ekonomskom otkriću, već o sramotnoj grešci u računu i jeftinom statističkom triku.
Mali je istakao da je budžetski minus rezultat rekordnih investicija od čak 780 milijardi dinara u infrastrukturu, bolnice i škole, dok javni dug Srbije ostaje na istorijski niskom nivou ispod 45% BDP-a - što je duplo manje od proseka Evropske unije.
- Milan Ćulibrk je javnosti saopštio da Srbija ima "najveći minus u istoriji". To nije otkriće. To je greška u računu. Održivost javnih finansija ne ocenjuje se poređenjem dinarskih iznosa iz različitih godina, već deficitom u odnosu na BDP. Ove godine iznosi 3,5 odsto BDP-a. U periodu od 2009. do 2012. godine, koji Ćulibrk pamti vrlo selektivno, deficit je prelazio 4 odsto i išao do preko 6 odsto BDP-a, dok su kapitalne investicije bile jedva 3odsto BDP-a. Tada je minus bio veći od svih ulaganja države zajedno, a zaduživali smo se za plate i penzije. To je bio sunovrat javnih finansija - istakao je Mali na svom Fejsbuk nalogu.
Prema njegovim rečima, danas država ulaže oko 780 milijardi dinara, odnosno 7 odsto BDP-a, dvostruko više od deficita. Prosek kapitalnih ulaganja u poslednjoj deceniji je 5,5 odsto BDP-a.
- Neka uzme tabelu koju toliko voli i uradi jedno oduzimanje. Bez kapitalnih rashoda budžet Srbije bio bi u snažnom suficitu. Plate, penzije i sve redovne obaveze plaćamo iz tekućih prihoda. Minus nastaje zato što istovremeno gradimo pruge, autoputeve, energetiku, bolnice i škole. A upravo to povećava proizvodni potencijal zemlje, čije najveće efekte tek treba da vidimo u godinama pred nama. Izbrisati 7 odsto BDP-a investicija iz analize nije novinarstvo. To je statistički trik napravljen zbog senzacionalističkog naslova. Da smo ostali na nivou kapitalnih rashoda od 3% BDP, iz vremena vaše ekonomske politike, imali bismo budžetski suficit uz stagnaciju tekuće i buduće privredne aktivnosti. Dakle, bez razvoja - naveo je Mali i dodao:
- Dalje, ništa nije skriveno. U rebalansu piše na prvoj strani Zakona, koliko iznosi deficit. Piše i da su rekordna kapitalna ulaganja nastavljena. Tvrdnja da veći prihodi znače loše planiranje je dosetka, a ne analiza. Budžet nije proročanstvo, već projekcija zasnovana na podacima dostupnim u trenutku izrade. Fiskalni savet je u oceni Zakona o budžetu za 2026. godinu konstatovao da su prihodi budžeta planirani kredibilno i realistično, u skladu sa makroekonomskim okvirom. To nisu ocene samo ove godine, nego poslednjih 10 godina - kazao je Mali.
Podsetio je da fiskalni savet ima mandat da ocenjuje održivost javnih finansija, dok ekonomske prioritete utvrđuje Vlada, koja za njih odgovara Skupštini i građanima.
- Oprezno projektovanje prihoda u vreme globalnih neizvesnosti je odgovorno upravljanje i stvaranje rezervi, a to poručuje MMF.
I na kraju, brojka koju Ćulibrk nije spomenuo: javni dug Srbije ostaje ispod 45 odsto BDP-a (44,2%BDP) i nastavlja da pada. Dug Evropske unije je 82,9 odsto BDP-a, evrozone 89,4 odsto, BDP-a, mastrihtska granica 60 odsto. Srbija je na polovini evropskog proseka, uz investicije od 7 odsto BDP-a. U Evropi danas to nije pravilo, nego izuzetak. Isto to potvrđuju MMF, investitori i rejting agencije: S&P ocenjuje Srbiju investicionim rejtingom BBB- sa stabilnim izgledima, dok je Fitch potvrdio BB+ sa pozitivnim izgledima. Ni milijarda evra za građane nije "pronađena". Prihodi, rashodi i izvori finansiranja prikazani su u rebalansu budžeta. Mere su jednokratne, vremenski ograničene i ne stvaraju trajnu budžetsku obavezu. Ćulibrk nije otkrio rupu u budžetu, otkrio je rupu u sopstvenoj računici - zaključio je Mali.
Kurir Politika